Ali danas smo duboko zabrinuti zbog krize u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Republike Srpske radi na tome da: potkopa Dejtonski mirovni sporazum i oslabi državne institucije, promoviše nestabilnost umjesto pluralističke politike te donosi neustavne zakone i razvija antidejtonski ustav, direktno prijeteći suverenitetu i teritorijalnom integritetu ove zemlje.
Hvala vam što ste mi dali priliku da danas ovdje govorim: čast mi je biti s vama. Ova konferencija postavlja pitanje da li je multipolarnost moguća. Smatram da već živimo u multipolarnom svijetu. Multipolarnom svijetu dubokih geopolitičkih promjena, u kojem su relativne izvjesnosti perioda nakon Hladnog rata ustupile mjesto sve nestabilnijem, fragmentiranijem i opasnijem svijetu. Pretpostavke na kojima su decenijama počivali međunarodni odnosi danas se dovode u pitanje — ne samo ponovnim jačanjem autoritarnih sila, već i erozijom povjerenja u same institucije stvorene da čuvaju mir i saradnju. Nikoga ovdje ne treba podsjećati koliko je ključno da nam te institucije pomažu da upravljamo svojim razlikama i odgovaramo na globalne izazove.
Ipak, suočeni smo s više sukoba širom svijeta nego u bilo kojem trenutku od Hladnog rata, uključujući i ovdje u Evropi, a još uvijek nismo ovladali krizama poput klime i prirode koje zahtijevaju globalni odgovor. Istovremeno, sistem zasnovan na pravilima je na udaru, a zajedničke vrijednosti na iskušenju. Kako u ovom multipolarnom svijetu graditi sigurnost i prosperitet i sačuvati svoje vrijednosti? Te dvije stvari se međusobno osnažuju. Međunarodni poredak zasnovan na pravilima temeljni je okvir mira i prosperiteta za sve nas — njegova zaštita postaje samo još važnija.
Britanski ministar vanjskih poslova — koji je nedavno posjetio Bosnu i Hercegovinu — govorio je o sumornoj alternativi beskrajnog nadmetanja obilježenog ekonomskom patnjom, sukobima i klimatskim krizama. To — sasvim jasno — nije alternativa koju možemo prihvatiti. Umjesto toga, moramo imati dugoročan pristup usredsređen na partnerstvo s onima koji su posvećeni istim temeljnim principima koje nalazimo u Povelji UN-a — ti principi nisu „zapadne“ vrijednosti, kako bi Putin i drugi htjeli da vjerujete. To su temeljne ljudske vrijednosti.
Velika Britanija ima dugogodišnju posvećenost tim partnerstvima ovdje na Zapadnom Balkanu, regiji koja je u prošlosti platila cijenu multipolarnog nadmetanja. Duboko smo angažovani u regiji — kao saveznik u NATO-u, stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i dugogodišnji partner u reformskim procesima. Snažno podržavamo euroatlantske integracije regije: usidrenje sigurnosti i prosperiteta u srcu Evrope. Kasnije ove godine Velika Britanija će biti i domaćin samita Berlinskog procesa, radeći s liderima regije na promociji regionalne saradnje te ostvarivanju sigurnosti i rasta.
Ali danas smo duboko zabrinuti zbog krize u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Republike Srpske radi na tome da:
- Potkopa Dejtonski mirovni sporazum i oslabi državne institucije.
- Promoviše nestabilnost umjesto pluralističke politike.
- Donosi neustavne zakone i razvija antidejtonski ustav, direktno prijeteći suverenitetu i teritorijalnom integritetu ove zemlje.
Ove mjere treba vidjeti onakvima kakve jesu: kao direktan izazov miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i Evrope. Da ponovim naš stav. Dok obilježavamo trideset godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma, Velika Britanija nedvosmisleno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Jedne države, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i Ostalih. To se nije promijenilo. Ne postoji prijetnja ni entitetu Republika Srpska, ni entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Put ka pristupanju Evropskoj uniji to ne mijenja.
Dok je Bosna i Hercegovina pod prijetnjom, Velika Britanija podržava visokog predstavnika kao krajnjeg tumača civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma. Velika Britanija podržava ključnu ulogu EUFOR-a u očuvanju vojnih aspekata Dejtona radi osiguranja sigurnog i stabilnog okruženja za građane ove zemlje. I podržava funkcionisanje svih ključnih institucija, uključujući one koje imaju suštinsku zadaću očuvanja vladavine prava. Kao što je ministar vanjskih poslova rekao tokom svoje posjete, postoji prilika da se prekine zastoj koji traje posljednjih nekoliko godina i da Bosna i Hercegovina napreduje na svom euroatlantskom putu i ka ekonomskom razvoju.
U ovoj zemlji postoje hrabri i odvažni političari koji prepoznaju da budućnost ove zemlje leži u Evropi, a ne u secesiji i izolaciji. Velika Britanija će raditi s onim političarima koji žele raditi za svoje građane, a ne za sebe. I radit ćemo na tome da posljedice snose svi oni koji odluče podržati poteze koji potkopavaju ustavni poredak.
Za kraj, ovdje ćemo raspravljati o tome kako se snalaziti u ovom multipolarnom svijetu. I koje izbore moramo napraviti kako bi naša vanjska politika odražavala naše domaće prioritete. Ta sumorna alternativa o kojoj je britanski ministar vanjskih poslova govorio ranije ove godine jeste vizija predsjednika Putina, najbližeg saveznika gospodina Dodika. To je onaj Putin koji je 2022. godine pokrenuo invaziju punih razmjera na svog demokratskog susjeda Ukrajinu. Čiji je ambasador u BiH prijetio da će strahote Ukrajine donijeti u BiH ako nastavi putem svoje demokratski izabrane budućnosti. I čija je saradnja s gospodinom Dodikom prijetila razbijanjem zemlje, a narodu Republike Srpske ostavila naslijeđe dugova i posrnulu energetsku industriju.
Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti stajati uz sve partnere ovdje i na Zapadnom Balkanu u nastojanju da se ostvare stabilnost, sigurnost i prosperitet, te u odbrani međunarodnog poretka koji nas sve čuva.
Hvala vam.
PODIJELITE OVAJ ČLANAK
- 01. juni 2025
Referendum Milorada Dodika kroz prizmu teorije igara poznate kao „zatvorenikova dilema“
- 08. septembar 2025