Pouke možemo pronaći čak i u sportu. Kada su mnogi otpisali nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine, vizija i liderstvo selektora, u kombinaciji s kvalitetom igrača, donijeli su pobjedu nad svjetskom velesilom kakva je Italija.
Vaša ekselencijo, ministre El Orabi,
Poštovani ministre Lakiću,
Vaše ekselencije, ambasadori Alkalaj, Haggag i Ginkel,
Uvaženi gosti iz poslovne i akademske zajednice,
Poštovani članovi IGES-a,
Dame i gospodo,
Dobro došli na četvrtu godišnju konferenciju IGES-a, instituta posvećenog uspješnoj integraciji geopolitike, ekonomije i sigurnosti u jedinstven, koherentan okvir.
Izuzetno mi je zadovoljstvo što smo se danas ovdje okupili kako bismo razgovarali o izazovima globalne političke i ekonomske transformacije. Taj proces je neraskidivo povezan s pitanjem energetske sigurnosti, koje predstavlja jedan od najvažnijih stubova savremenog međunarodnog poretka.
Trenutno svjedočimo pojačanim tenzijama i geopolitičkom prepozicioniranju kako globalnih tako i regionalnih sila. Ti strateški manevri međunarodnih aktera ne testiraju samo postojeći odnos snaga; oni aktivno oblikuju buduću sigurnosnu, ekonomsku i društvenu arhitekturu našeg svijeta.
Zbog toga mi u Bosni i Hercegovini ove dinamike pratimo s velikom pažnjom, ali i s određenom dozom zabrinutosti. Za nas to nisu apstraktne akademske rasprave, već potencijalno egzistencijalna pitanja. Naše kolektivno tragično iskustvo tokom nedavne agresije na našu domovinu ne dopušta nam luksuz ravnodušnosti.
Živimo u doba ubrzane globalizacije, tehnološkog napretka i povezanosti bez presedana u ljudskoj historiji. Tempo promjena toliko je brz da dovodi u pitanje sposobnost ljudske prirode da ih apsorbuje. Svaka država koja ne razvije kapacitet prilagođavanja rizikuje da bude potisnuta na margine globalnog napretka.
Svaki narod, a naroda je daleko više nego država, koji ne shvati ove savremene tektonske promjene rizikuje gubitak historijske relevantnosti ili, štaviše, potpuni nestanak. Historija nas uči da to nije nova pojava; mnogi su prije nas nestali.
Ostaje pitanje: ko će opstati?
Opstanak će pripasti onim političkim akterima koji kontrolišu energetske resurse i proizvodnju hrane, te koji kontrolišu trgovačke puteve i ključne geopolitičke tačke. Uspjeh će biti na strani onih koji posjeduju znanje, informacije i institucionalne kapacitete za integraciju u novi svjetski poredak.
Nasuprot tome, oni koji zagovaraju isključivanje postepeno će se naći po strani. U savremenom svijetu niko nema privilegiju izolacije, jer je isključivanje u suprotnosti sa samom logikom savremenih međunarodnih odnosa. Konačno, nijedna država nije potpuno nezavisna; naša planeta funkcioniše kao jedinstven, međusobno povezan sistem u kojem krize na jednoj strani odjekuju u cijeloj međunarodnoj zajednici.
Nažalost, u našoj zemlji i širom regije svakodnevno svjedočimo narativima koji potiču netrpeljivost i generišu političke tenzije, direktno podrivajući sigurnost Balkana. Ne smijemo se prepustiti arhitektama takvog okruženja, ne samo radi stabilnosti Bosne i Hercegovine već i radi sigurnosti Evrope i šire međunarodne zajednice. Upravo su te politike usporile, a na kraju i zaustavile, euroatlantski put Bosne i Hercegovine, služeći kao dio šire strategije destabilizacije zapadnih interesa u Jugoistočnoj Evropi.
Danas također primjećujemo rastuća trvenja unutar euroatlantskog svijeta, kakva do sada nismo viđali. Ipak, želimo vjerovati da je riječ o iskušenju s kojim se svaka složena politička i sigurnosna struktura prije ili kasnije mora suočiti. Iako na te procese ne možemo direktno uticati, duboko smo zainteresovani za njihovo razrješenje i stabilizaciju. Naša zabrinutost je jednostavna: historijski gledano, gotovo svako veliko geopolitičko prekomponovanje na Balkanu donosilo je stradanje.
Ipak, vjerujem u izreku da kriza može biti i prilika. Pouke možemo pronaći čak i u sportu. Kada su mnogi otpisali nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine, vizija i liderstvo selektora, u kombinaciji s kvalitetom igrača, donijeli su pobjedu nad svjetskom velesilom kakva je Italija. Slično tome, Bosna i Hercegovina je bila otpisana 1992. godine na početku agresije, ali su se te procjene pokazale pogrešnim. Opstali smo i, uprkos brojnim izazovima, nastavili smo se razvijati.
Možda Sjevernoatlantski savez u ovim primjerima može pronaći inspiraciju kako izaći jači iz naizgled bezizlaznih situacija. Mnogi su otpisali NATO nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, smatrajući ga prevaziđenim. Međutim, rat i genocid u Bosni i Hercegovini pokazali su da Evropa nije ispunila obećanje „Nikad više“. Upravo tada je NATO ponovo potvrdio svoju svrhu. Prva vojna intervencija Saveza u njegovoj historiji dogodila se upravo ovdje, u Bosni i Hercegovini, tokom 1990-ih. To je revitalizovalo NATO, opravdalo njegovu ulogu u očuvanju mira i dovelo do njegovog kasnijeg proširenja. Vjerujem da je NATO danas jednako vitalan za kolektivni Zapad kao što je bio za Evropu i Bosnu i Hercegovinu 1990-ih.
Dame i gospodo,
Današnja konferencija okupila je izuzetno ugledne učesnike iz svijeta politike, diplomatije i ekonomije, kao i iz poslovnog i energetskog sektora. Čast nam je što su s nama članovi i gosti koji žive i rade na četiri kontinenta — u Evropi, Americi, Africi i Aziji. To je praktičan dokaz naše filozofije uključivanja umjesto isključivanja. Snaga i kvalitet rađaju se iz raznolikosti i povezanosti, a ne iz slabosti.
To mi daje uvjerenje da će ideja multietničke Bosne i Hercegovine prevladati nad mračnim silama isključivanja i podjela. Istovremeno, ostajem u nadi da će svijet pronaći put ka očuvanju mira, koji ostaje temeljna osnova i preduslov svakog drugog napretka.
Želim nam svima uspješan i inspirativan nastavak konferencije.
Hvala vam.
PODIJELITE OVAJ ČLANAK
Dr. Adnan Kapo diplomirao je političke nauke na Državnom univerzitetu Arizone (Arizona State University) u Sjedinjenim Američkim Državama, a magistrirao je ekonomiju na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu Delaware. Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Bio je savjetnik za ekonomska i vanjskopolitička pitanja člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića, kao i savjetnik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Svena Alkalaja. Posjeduje bogato iskustvo u oblastima politike, medija i menadžmenta.
- 22. May 2026